Drugi meetup Udruženja za digitalnu transformaciju u BiH “Tehnološki trendovi i izazovi razvoja finansijskog sektora” se održao dana 03.02.2021. godine u periodu od 18:00 – 20:40 sati putem MS Teams platforme.
Drugom meetup-u je prisustvovalo sveukupno 58 učesnika, a koji dolaze iz različitih institucija i industrijskih grana (naprimjer, bankarski sektor, mikrokreditni sektor, privatni sektor, javni sektor i slično).
Panelisti na ovom meetup-u su bili:
- Kenan Karčić, Head of Digital Banking Center, Raiffeisen BANK dd BIH,
- Merima Mahmutović, Head of Global Banking Support sector, Sberbank BH,
- Elma Zukić, President of Association of Microfinance institutions in BiH,
- Kenan Halilović, Country lead, Printec Group i
- Bojan Sadiković, Sales director, Info Studio d.o.o. Sarajevo.
Na meetup-u su diskutovane teme vezano za trendove tehnološkog razvoja finansijskog sektora, ali i izazove koji takav razvoj usporavaju. Na meetup-u su doneseni sljedeći zaključci:
- Pandemija virusa Covid-19, ali i nadolazeća generacija klijenata, su ubrzali digitalizaciju / digitalnu transformaciju finansijskog sektora. Iako su finansijske institucije i ranije aktivno radile na digitalizaciji i uspostavljanju digitalnih kanala protekli period je ipak ubrzao takve trendove, te je 2020. godina obilježena sljedećim trendovima:
- Edukacija klijenata predstavlja jedan od ključnih faktora u bržem prihvatanju digitalniih tehnologija, kao i bržem razvoju tehnoloških rješenja.
- Sve veći broj banaka implementira tzv. digitalne poslovnice koje bankama omogućavaju efikasnije pružanje usluga. Digitalne poslovnice su važne iz razloga što su iste kulturološki bliže velikom broju bankarskih klijenata, ali i zato što su banke sada u mogućnosti uz pomoć multifuknkcijskih uređaja pružiti dodatne usluge, pružiti uslugu u bilo koje vrijeme i pružiti jedno novo korisničko iskustvo.
- Rad od kuće mijenja paradigmu poslovanja i upotrebe kancelarijskog poslovanja. Sve veći broj banaka razmišllja o konceptu mobilnih kancelarija i rada na daljinu kao nove realnosti poslovanja, a što je do sada bilo skoro pa nezamislivo.
- Fokus finansijskih institucija je i na kontinuiranom unaprijeđenju usluga i optimizaciji poslovnih procesa. Upotreba agilnih metodologija postaje sve prisutnija i dovodi do značajnih iskoraka u dosezanju navedenih ciljeva.
- Snaga softverskih rješenja, upotreba vještačke inteligencije i mašinskog učenja se sve više koriste za razvoj novih kanala i novih softverskih rješenja. Iako je pred finansijskim sektorom niz izazova u punoj utilizaciji tehnoloških rješenja, finansijska industrija ipak, cijeneći zakonska i druga ograničenja, pravi iskorake. Mikrokreditni sektor sve aktivnije koristi cloud tehnologije, rješenja online (internet i mobilnog) kreditiranja, digitalnog ongoarding-a klijenata, a banke idu (u skladu s ograničenjima) prema digitalnom onboardingu, QR plaćanjima, daljem razvoju postojećih rješenja za elektronsko i mobilno bankarstvo, korištenju kolaboracijskih alata u cloud-u, kao i aktivnijem korištenju fintech rješenja.
- Iako je u finansijskom sektoru prisutna jaka doza entuzijazma i energije da se tehnološka rješenja pametnije i kvalitetnije koriste, finansijski sektor se na putu digitalne transformacije susreće i sa nizom izazova, kako interno tako i eksterno:
- Uvođenje i korištenje cloud servisa, koje finansijske institucije koriste u cilju osiguranja neprekidnosti poslovanja, ali i mobilnosti uposlenika, je zbog nedovoljno jasnih pravila ili podrškke od strane regulatora, predstavlja značajan izazov.
- Iako je CA tijelo uspostavljeno, digitalni potpis još uvijek nije doovoljno u upotrebi što ograničava banke u bespapirnom poslovanju, ali i u potpunom uvođenju digitalnih servisa kao što su digitalni onboarding, digitalno kreditiranje, dokument menadžment i digitalna arhiva itd. Primjera radi, iako banke posjeduju rješenja za digitalni onboarding, za uspostavljanje poslovnog odnosa između banke i klijenta, klijent ipak mora najmanje jednom fizički doći u banku.
- Postoje ograničenja u pristupu određenim registrima, kao što su objedinjeni registri fizičkih i pravnih lica, pojednostavljenom pristupu Centralnom registru kredita i podacima o građanima unutar IDDEEA i sl.
- Ograničenja su evidentna i sa aspekta zakonskog okvira koji definiše oblasti sprečavanja pranja novca, zaštite ličnih podataka kojem se banke prilagođavaju, ali zbog kojeg se implementiraju polovična rješenja
- Svakako treba naglasiti i ono što nas tek očekuje, a to je usaglašavanje zakonskog okvira sa zakonskim okvirom Evropske unije, uvođenjem open banking-a – odnosno usaglašavanje sa regulativama kao što je PSD 2. To će zasigurno rezultirati i dolaskom novih igrača poput Fintech firmi poput Revoluta i slično, čije je pristustvo u EU sve češće i na šta banke svakako trebaju obratiti pažnju.
Finansijske institucije očekuju bržu i bolju reakciju regulatora i države, a kako se ne bi usporavao odnosno zaustavljao tehnološki napredak. Udruženje za digitalnu transformaciju u BiH zajedno sa finansijskim institucijama, regulatorom i zakonodavcima treba uložiti dodatne napore i raditi na unaprjeđenju regulative vezano za primjenu digitalnog potpisa, korištenje cloud usluga, zaštitu ličnih podataka, pristupima registrima podataka i slično. Regulatorni okvir treba poboljšanja, u skladu sa svjetskim trendovima, i to treba poticati te pomoći regulatorima da to obave (znanjem i iskustvom u kojem finansijski sektor prednjači, zajedno sa svojim provajderima).
