Autor: mr. Samir Nuhbegović
Sažetak:
Savremene ekonomije ne bi mogle funkcionisati bez komercijalnih banaka kao sastavnog elementa monetarnog sistema čija je svrha, između ostalog, provođenje finansijskih transakcija. Novac koji je vlada proglasila kao zakonsko i definitivno sredstvo plaćanja i koji se naziva i fiat ili fiducijarni novac emituje centralna banka zajedno sa sistemom komercijalnih banaka. U tom sistemu komercijalne banke imaju pravo na kreiranje novca iz duga kroz multiplikaciju depozita u skladu sa monetarnom politikom. Od ukupnog novca u opticaju većina je elektronski novac jer se rastom obima platnog prometa došlo do određene granice kada se toliki obim nije mogao pratiti postojećim sistemima plaćanja. Zbog toga se uz pomoć tehnologije pristupilo uvođenju elektronskog prenosa sredstava, a zatim kroz upotrebu sve razvijenijih informacionih i komunikacionih tehnologija, postojeći oblik depozitnog novca se počeo razumijevati kao elektronski novac. Sama tehnologija i njen razvoj nije mogao promijeniti unutrašnju prirodu novca kojeg emituje centralna banka zajedno sa sistemom komercijalnih banaka.
Pojava kriptovalute bitcoin je omogućila transakciju podataka koji reprezentuju vrijednost bez posrednika, što je do tada moglo da se provede samo gotovim novcem. Izvjesno vrijeme je bitcoin, a i druge novokreirane kriptovalute, s podozrenjem posmatran od strane i komercijalnih i centralnih banaka. Međutim, vremenom je potencijal Blockchain tehnologije izazvao pažnju i centralnih i komercijalnih banaka širom svijeta. Osim njih, aktivan pristup ima i organizacija SWIFT[1], te procesori plaćanja MASTERCARD i VISA. Takođe se i u području islamskog bankarstva istražuju potencijali Blockchain tehnologije uz vrlo izglednu primjenu.
Uvod
Bez namjere ulaska u strukturu monetarnih sistema i načina funkcionisanja, namjera je da se da pregled najzanačajnijih elemenata koji spajaju Blockchain tehnologiju i bankarski sektor. Svakako da je neophodno obuhvatiti moguće modele izdavanja virtuelne kriptovalute od strane centralnih banaka (CBDC – Central Bank Digital Currency) i najznačajnije koristi od takvog postupka zbog prelaska na bezgotovinsko društvo. Evidentan je i aktivan pristup pojedinih država prema konceptu izdavanja nacionalne virtuelne kriptovalute. Osim toga, i komercijalne banke vrše određene analize, pa čak i provođenje pilot projekata u cilju testiranja Blockchain tehnologije u praksi. Potencijal blockchaina je i u efikasnom rješenju međubankarskih poravnanja kako po pitanju pojedine centralne banke, tako i po pitanju internacionalnih međubankarskih poravnanja. Mnogo je razloga zbog kojih centralne banke razmatraju potencijale Blockchain tehnologije, ali je očito da su postojeći sistemi međubankarskih poravnanja spori, skupi, prezahtjevni i tehnološki prevaziđeni. Sam SWIFT je uveden 1973.godine što je još jedan pokazatelj koliki je jaz između tehnološkog napretka i SWIFT-a. I sektor islamskog bankarstva je Blockchain tehnologiju definisao kao “halal” tehnologiju, kao i izdavanje virtuelne kriptovalute čiju bi vrijednost garantovalo deponovano zlato. Svakako da se vrše i analize po pitanju kreiranja novih bankarskih proizvoda i usluga koji se oslanjaju na Blockchain tehnologiju.
Mogući modeli primjene blockchaina za nacionalnu kriptovalutu (CDBC)
Postoje tri moguća modela primjene nacionalne virtuelne kriptovalute i to:
- Prvi model: Dodavanje nacionalne virtuelne kriptovalute kao dodatne forme transakcijskog novca u postojeći monetarni sistem tzv.stablecoin, odnosno kriptovaluta vezana za fiat valutu. Ovo bi omogućilo olakšavanje transakcija i ponudilo nešto novo. Dodatnom regulativom bi se moglo uticati na bolju transparentnost novčanih tokova.
- Drugi model je primjena crosschains modela koji sadrži dvije forme nacionalne kriptovalute. Tzv.veleprodajna koja bi se koristila za transakcije između banaka i centralne banke, odnosno međubankarska poravnanja. Druga forma bi bila tzv.maloprodajna koja bi se koristila u transakcijama stanovništva i privrede. U ovom modelu nema gotovog novca, samo bezgotovinske transakcije. Ovaj model zadržava postojeću monetarnu strukturu u kojoj banke imaju pravo „stvaranja“ novca iz duga, odnosno bio bi kao postojeći sistem samo bez gotovog novca i uz transparentne transakcije čime bi se određeni rizici u potpunosti minimizirali.
- Treći model bi bio model suverenog novca. Jedina forma nacionalne kriptovalute u kojoj banke postaju učesnik na tržištu i gube pravo stvaranja novca iz duga, kao i monopol na provođenje finansijskih transakcija. Svakako da i u ovom modelu postoji samo mogućnost bezgotovinskih transakcija, odnosno nema gotovog novca u opticaju.
Najznačajnije koristi od uvođenja nacionalne kriptovalute (bezgotovinsko društvo)
Sigurno je da ima mnogo razloga zbog kojih bi uvođenje nacionalne virtuelne kriptovalute bilo korisno. Svakako da bi se čak i u modelu djelimičnog uvođenja kriptovalute tj.stablecoin-a moglo zakonski usloviti da se određene transakcije provode na taj način radi transparentnosti. Ipak su slijedeće najznačajnije koristi od uvođenja bezgotovinskog platnog prometa bez obzira o kojem modelu se radi (crosschains ili model suverenog novca):
- smanjenje troškova vezanih za gotovi novac;
Svakako da je prva korist smanjenje odnosno anuliranje troškova vezanih za gotov novac. Štampanje, distribucija, povlačenje iz upotrebe, uništavanje, transport, ukidanje blagajni itd.
- ubrzavanje bezgotovinskog platnog prometa;
Druga korist je ubrzavanje bezgotovinskog platnog prometa. Činjenica je da u određenim slučajevima provođenje transakcije može relativno dugo trajati. Osim toga, dostavljanje kopije uplatnice ili čekanje na bankovni izvod postaje nepotrebno.
- efikasniji računovodstveni sistemi;
Ukidanjem gotovog novca nema potrebe za radom blagajni, kao i knjigovodstvene evidencije gotovinskih transakcija. Pravno lice uvijek zna u realnom vremenu šta mu je plaćeno. Osim toga, otvara se mogućnost daljeg unapređivanja knjigovodstvene evidencije u smislu automatskog povezivanja finansijskih transakcija sa poslovnim događajem zbog toga što je izdavanje ili primanje računa jedan poslovni događaj i kao takav se evidentira u poslovnim knjigama. Plaćanje primljenog računa ili naplata izdatog računa je sasvim drugi poslovni događaj iako je direktno vezan za ispostavljeni račun.
- izbacivanje fiskalnih sistema iz upotrebe;
Prestaje potreba za fiskalnim sistemima. Transparentnost i sveobuhvatnost finansijskih transakcija ih izbacuje iz upotrebe. Zašto da fiskalnim sistemom evidentirate nešto što je već evidentirano u sistemu, odnosno blockchainu. Ova korist bi mnogo smanjila nepotrebne poslovne troškove na kupovini i održavanju fiskalnih uređaja što bi bilo od velike koristi, posebno malih firmama.
- izrada društvenog sistema bez evazije poreza i doprinosa;
bezgotovinski sistem bi ponudio mogućnost da se provođenje transakcija uslovi izmirenjem obaveza prema državi u potpunosti. To bi bila vrlo jednostavna softverska rješenja. Pojednostavljeno: isplata plata radnicima se ne bi mogla provesti djelimično kao što je to čest slučaj danas tj.samo se isplati neto dio koji pripada radniku, dok se porezi i doprinosti ne plate. Ovo u značajnoj mjeri remeti društveni sistem na više načina. Osim što se krši zakon, manji je priliv sredstava u zdravstvene i penzione fondove, dok je propratna pojava da radnici kojima nije uplaćivano ne mogu u penziju iako steknu uslove za istu. Epilog je obično da se iz budžeta izmire nagomilane obaveze.
Osim toga, model suverenog novca nudi jednu fascinantnu mogućnost – automatsku naplatu PDV-a i stvaranje podloge za skoro potpuno ukidanje evazije PDV-a. Samo u EU su gubici zbog utaje PDV-a na godišnjem nivou oko 80 milijardi eura. Automatika, posebno u sferi jednostavnih procesa je jednostavno nezamjenjiva. Osim toga, isključuje ljudski faktor što je veoma značajno. Bitno je znati da trenutno postoje dva načina obračuna PDV-a: prema fakturisanoj realizaciji i prema naplaćenoj realizaciji. Oba se obračunavaju na način da se izlazni PDV umanji za ulazni odbitni PDV i tako dobiveni rezultat daje iznos PDV-a koji treba uplatiti ili iznos PDV-a koji treba potraživati od Uprave za indirektno oporezivanje. Nacionalna kriptovaluta omogućava da se vrši automatska i evidencija i naplata PDV-a na način da se u trenutku plaćanja fakture odmah uplaćeni iznos „razdvoji“ na dio koji pripada firmi i dio koji pripada državi. Ovaj model nudi mnoge prednosti, mnogo veću transparentnost i mnogo manje prostora za poreznu utaju.
Najznačajnije aktivnosti u svijetu po pitanju uvođenja nacionalne kriptovalute
Mnoge centralne banake u svijetu provode istraživanja i analize uvođenja nacionalne virtuelne kriptovalute. Na nekoliko najznačajnijih primjera se mogu vidjeti osnovni koncepti i načini pristupa ovoj aktivnosti.
Iran
Zbog isključenja iz SWIFT sistema i nemogućnosti provođenja međunarodnih transakcija između banaka iranske vlasti su odlučile da ubrzaju stvaranje kripto-riala kao nacionalne virtuelne kriptovalute Irana. Prema lokalnim izvorima, privatna kompanija za informacione usluge (ISC) je u saradnji sa centralnom bankom Irana već razvila kripto-rial. Zvaničnik uprave je pojasnio da nova valuta eliminiše potrebu za SWIFT-om ili sličnim uslugama slanja i finansijskih poravnanja. Dodatno je navedeno i da je kripto-rial u početku koncipiran i prije nego što se pojavila potreba za zaobilaženjem sankcija. U početku je svrha stvaranja kripto-riala imala puno više veze sa istraživanjem potencijala blockchain tehnologije i finansijskih sistema zasnovanih na kriptovaluti i na institucionalnom i na maloprodajnom nivou. Valuta je povezana sa nacionalnom fiat valutom Irana u razmjeri 1:1. Prema drugim izvorima, Iran će početi sa izdavanjem kripto-riala za upotrebu unutar poslovnih banaka što će im omogućiti da ga koriste kao transakcijski instrument u međubankarskim poravnanjima.
Švedska
Švedska Centralna banka, Riksbank, prilagođava se promjenama u sferi finansija jer se u zemlji prelazak u bezgotovinsko društvo znatno ubrzao. Nekoliko banaka u Švedskoj više ne koristi gotovinski novac što predstavlja problem određenim grupama ljudi koji se trude prilagoditi novim tehnologijama, kao što su starije osobe. Centralna banka vjeruje da je potrebna digitalna opcija podržana od države kako bi se održala stabilnost finansijskog sistema zemlje. Iako su navodno neki šveđani bili skeptični oko razvoja e-Krone, to nije umanjilo i usporilo pritisak banaka da se razvije. E-Krona će u početku biti nešto što se koristi uz gotovi novac, ali će na kraju postati primarni finansijski instrument u Švedskoj. Centralna banka Švedske predlaže da pilot program treba da bude uspostavljen 2019. godine, sa punom implementacijom do 2021. godine. Važno je napomenuti da iako nova valuta može imati karakteristike ostalih kriptovaluta, zapravo se i dalje radi o tome da bude fiat valuta koja je administrirana, u vlasništvu i regulisana od strane državnog entiteta, tako da su sličnosti e-Krone u stvari više sa postojećom fiat valutom. Švedska će biti prva zemlja koja će primijeniti digitalnu valutu kao zvanični i otvoreni čin. Međutim, malo je vjerovatno da će biti posljednja jer su iz mnogih razloga gotovinski i drugi papirni instrumenti u fazi izbacivanja iz upotrebe.
Dubai
Dubai je postao prvi svjetski grad koji svojim stanovnicima pruža priliku da uživaju u blockchain sistemu za plaćanje. Vlada UAE je odavno zainteresovana da zemlja zauzme vodeće mjesto u svijetu po pitanju životnog standarda i tehnološkog razvoja. Zbog toga nije neobično što su vlasti aktivno radile na ispitivanju mogućnosti primjene novih tehnologija u razvoju, a posebno su se fokusirali na Blockchain tehnologiju. Stanovnici Dubaia će uskoro dobiti priliku da svoja svakodnevna plaćanja kao što su komunalne i telekomunikacione usluge kao i kupovinu u maloprodaji vrše kriptovalutom. Navedena kriptovaluta pod nazivom „emCash“ je državna stabilna (stablecoin) digitalna valuta na blockchainu koji je pokrenuo emCredit, službeni kreditni ured koji je pod Odjelom za ekonomski razvoj Dubaia. Kriptovaluta emCash je pokrenuta prošle godine u Dubaiu kao digitalni fiat ekvivalent dirhama kako bi se direktno olakšale transakcije između potrošača i trgovaca. Za provođenje ovakvog ambicioznog projekta emCredit je ušao u partnerstvo s blockchain platnom platformom Pundi X i Ebooc Fintech & Loyalty Labs koje se temelje na blockchain platformi za programe lojalnosti potrošača. Prema izvještajima emCredit će promovisati digitalnu valutu emCash za masovno usvajanje u Emiratima putem uspostavljanja prodajnih mjesta (PoS) u trgovinama u Dubaiju. Ovi PoS uređaji nastaju uz pomoć stručnjaka iz kompanije Pundi X. Premda se emCash još uvijek testira, očekuje se da će dobiti sva potrebna odobrenja lokalne uprave i regulatora, tako da će biti spremna za implementaciju u potpunosti do kraja godine.
Maršalska ostrva
U partnerstvu sa Izraelskim startup-om “Neema”, Republika Maršalska Ostrva (RMI), država koja se nalazi u Pacifiku sa populacijom od 50.000 stanovnika želi da izda kriptovalutu koja će se koristiti kao zakonsko sredstvo plaćanja. Nova valuta se zove “Sovereign” ili SOV. Pustiće se u opticaj kroz ICO i biće dostupna tokom ove godine. Svaki stanovnik će dobiti besplatnu doznaku, pa će vlada dopustiti internacionalim investitorima da sudjeluju. “Sovereign” će cirkulisati kao legalna valuta uz trenutnu valutu, američki dolar. Ovo je potez šire ekonomske vizije koja će napraviti društvo koje će koristiti blockchain ne samo za financije već i za biometrijsku identifikaciju. Vlada se nada da će Blockchain tehnologija promjeniti mnoge stvari uključujući licenciranje, vlasništvo i sistem glasanja na Maršalskim ostrvima. Razlika između bitcoina i drugih decentralizovanih kriptovaluta jeste da je “Sovereign” baziran na Yowke protokolu, koja zahtjeva od korisnika da se identifikuju kroz blockchain, oduzimajući anonimnost koju nude ostale kriptovalute. Ovo nije iznenađujuće, jer RMI kreira digitalnu kriptovalutu i želi da bude transparentna. Mora se imati na umu da je “Sovereign” državna valuta.
Urugvaj
Prema izvještaju Banke za međunarodna poravnanja iz Bazela (BIS) Centralna banka Urugvaja je nedavno završila pilot projekat nacionalne virtuelne kriptovalute CBDC opšte namjene pod nazivom e-Peso. Projekat je dio šireg pristupa vlade programu finansijske inkluzije koji je počeo 2011. godine. Centralna banka Urugvaja je pokrenula pilot program u novembru 2017. godine kroz izdavanje, cirkulaciju i testiranje digitalnog novca e-Peso. Jedinstvene digitalne novčanice u nekoliko denominacija su izdate na “e-note manager platform” platformi. Platforma je korištena kao registar vlasništva nad digitalnim novčanicama, a DLT nije korišten. Ukupno je izdato 20 miliona novčanih jedinica. Transferi su se odvijali trenutno, putem mobilnih telefona koristeći tekstualne poruke ili putem aplikacije e-Peso. Zakonski mandat Centralne banke Urugvaja bio je dovoljan da izda elektronski e-peso kao dopunu gotovom novcu. Pilot se smatrao uspjehom i zatvoren je u aprilu 2018. godine, nakon čega su svi e-Pesos poništeni. Program je u fazi evaluacije i razmatra se niz pitanja radi donošenja daljih odluka.
Kina
Kina je u završnim pripremama predstavljanja vlastite kriptovalute, što bi bila prva ekonomski moćnija država koja je lansirala vlastitu digitalnu kriptovalutu. Narodna banka Kine (PBOC) od prošle godine aktivno razvija tehnologiju za tu kriptovalutu i istom planira zamijeniti gotovinu u opticaju. Nova valuta će, prema navodima zvaničnika, biti u skladu sa svim trenutnim kineskim zakonima o pranju novca i prevarama. Prema patentima koje je registrovala centralna banka, potrošači i kompanije bi preuzeli elektronski novčanik i zamijenili svoj juan digitalnim novcem. Značajno je da bi ovom implementacijom PBOC imala potpuni nadzor nad novčanim tokovima.
Najava pokretanja kriptovalute “Libra” od strane društvene mreže Facebook je imala direktan uticaj da se aktivnosti oko izdavanja kineske kriptovalute ubrzaju.
Primjer novog načina internacionalnih međubankarskih poravnanja
Centralne banke Kanade, Singapura i Velike Britanije predlažu digitalne valute centralne banke (CBDC) kao jedno od rješenja koje bi se moglo implementirati kako bi se riješili izazovi sa kojima se susreću prilikom izvršavanja prekograničnih plaćanja.
Izveštaj Monetarnog autoriteta Singapura, Centralne banke Engleske i Centralne banke Kanade primećuje da CBDC-i, koji mogu biti maloprodajni CBDC ili veleprodajni CBDC-ovi odnosno W-CBDCs, nude različite prednosti, uključujući dostupnost 24/7, anonimnost i ukidanje kreditnog rizika za učesnike u transakcijama.
Izveštaj, koji je analizirao i podatke od komercijalnih banaka kao što su United Overseas Bank, HSBC, Toronto-Dominion Bank i Oversea-Chinese Banking Corporation, opisuju tri modela W-CBDC-a koji se mogu implementirati uz kategorizaciju sa geografskog aspekta i aspekta prihvatljivosti.
Prvi W-CBDC model se može prenositi i razmjenjivati samo u matičnoj zemlji, ali ne i drugim jurisdikcijama, odnosno svaka zemlja bi imala svoju W-CBDC valutu. Shodno tome, ovaj model će nuditi centralnim bankama novčanike za W-CBDC u lokalnoj valuti. Komercijalne banke bizbog toga morale da otvore novčanike kod različitih centralnih banaka koje izdaju valute koje bi željele da drže.
U drugom modelu, tri centralne banke predlažu zajedničku W-CBDC valutu koja bi bila prenosiva i zamjenjivana izvan domaćih jurisdikcija. Prema ovom modelu, svaka centralna banka bi trebala pružiti podršku ovim W-CBDC vrijednosnim tokenima. Komercijalne banke bi zato bile u poziciji da drže višestruki virtuelni novčanik sa W-CBDC-ima u svojoj centralnojbanci.
Treći model uključuje jedan univerzalni W-CBDC koji podržava više valuta i može se tako prenositi i razmjenjivati u svim jurisdikcijama koje učestvuju u transakcijama.
Međutim, prema izveštaju, ovaj treći model ima mane zato što zahtijeva podršku korpi valuta čime bi mogla nastati volatilnost, odnosno nepredvidljiva promjena vrijednosti kao i potencijalna manipulacija. Osim toga, analiza pokazuje da brzina usvajanja može biti otežana složenošću dodavanja novih valuta u korpu koja podržava W-CBDC.
U izvještaju se navodi da će prelazak sa korištenja postojećih bankarskih kanala na nove načine transakcija pomoći u prevazilaženju problema kao što su slaba dostupnost, fragmentirani standardi i učešće više posrednika u jednoj transakciji.
Zajednički izvještaj pod nazivom “Međubankarske uplate i poravnanja: nove mogućnosti za digitalnu transformaciju”, u velikoj mjeri je nastao iz inicijative CBDC-a koje su Bank of Canada i Monetary Authority of Singapore izvršili sa projektom Jasper i projektom Ubin.
Drugi primjeri aktivnosti bankarskog sektora i Blockchain tehnologije
1. Banka JPMorgan Chase & CO – kreiranje vlastite kriptovalute
Prema informacijama najveće američke banke po vrijednosti imovine, pokrenuta je vlastita digitalna kovanica tj. kriptovaluta pod nazivom “JPM Coin” koju će klijenti moći koristiti za trenutno provođenje transakcije putem blockchain mreže. Klijentima se prilikom deponovanja novca u banci dodijeli navedena kriptovaluta koju će moći koristiti za transakcije sa drugim JPMorgan klijentima. JPM Coin će se moći zamijeniti za američki dolar, tako da će njegova vrijednost biti stabilna. Banka je u prezentaciji na službenoj internet stranici objavila da podržava kriptovalute sve dok se pravilno kontrolišu i regulišu. JPMorgan vjeruje u potencijal Blockchain tehnologije. Očekuju da će njihova nova kriptovaluta donijeti značajne koristi smanjujući rizike uz omogućavanje trenutnog prenosa vrijednosti.
2. MasterCard i Blockchain
Kompanija Mastercard je od svog osnivanja odigrala jednu od ključnih uloga u globalnoj finansijskoj industriji. U okviru toga je bila i veoma značajna uloga izdavanja, održavanja i funkcionalnosti Mastercard kreditnih i debitnih kartica koje su danas uobičajene u upotrebi. Mastercard trenutno ima prijavljenih 30 patenata povezanih sa Blockchain tehnologijom među kojima su najznačajniji patent za verifikaciju identiteta, patent za anonimne transakcije, te sistem koji povezuje kriptovalutu sa računom u fiat valuti. Svi pokazatelji upućuju na to da Mastercard ozbiljno istražuje inovativne potencijale Blockchain tehnologije tako da se mogu očekivati konkretne aplikacije u dogledno vrijeme.
Osim toga, testiraju i korištenje za dokaz porijekla Mastercard Blockchain i mreže za autorizaciju kako bi se lako pratili farmaceutski proizvodi, proizvodi visoke vrijednosti, umjetnost, luksuzna roba dok se kreira, prenose, kupuje i ponovno prodaje.
3. Visa i Blockchain
Od 2016. godine Visa radi na svojoj distribuiranoj platformi za poslovne uplate pod nazivom Visa B2B Connect. Uz partnerstvo sa kompanijom IBM priprema pokretanje svog digitalnog sistema za identifikaciju prekograničnih plaćanja. Sistem će obezbijediti rješenje za digitalni identitet zasnovano na blockchainu za finansijske institucije kako bi bezbjedno procesuirali prekogranična plaćanja. Sistem navodno označava osjetljive poslovne podatke – kao što su bankovni podaci i brojevi računa – dodjeljujući im jedinstveni kriptografski identifikator koji će se koristiti za transakcije na platformi. Prema web stranicama Visa-e, B2B Connect u testiranju koje se provodi još od 2017.godine uključene su američka Trgovinska banka, južnokorejska Shinhan banku, Union banka Filipina i United Overseas Bank iz Singapura kao prve partnere koji obrađuju pilot plaćanja prije komercijalnog pokretanja. Nedavno im se priključila i Kasikornbank,četvrta po veličini banka u Tajlandu.
4. R3 kompanija
R3 je kompanija koja radi na izradi blockchain softvera, a sarađuje sa više od 300 članova i partnera iz više industrijskih grana kao i iz privatnog i javnog sektora. Radi se o razvoju softvera Corda, njihovoj open source blockchain platformi, te Corda Enterprise koji je komercijalna verzija za primjenu u preduzećima. Corda platforma se već koristi u mnogim industrijama od finansijskih usluga do zdravstvene zaštite, transporta, osiguranja itd.
Platforma Corda je razvijena u bliskoj saradnji sa većim brojem finansijskih institucija, regulatora, firmi za profesionalne usluge, trgovinskih udruženja i tehnoloških kompanija kako bi se iskoristila moć blockchaina za rješavanje njihovih specifičnih poslovnih izazova.
S obzirom da je Corda dizajnirana da zadovolji najviše standarde jedne od najsloženijih i specifično regulisanih industrija u svijetu, može se koristiti bez problema i u svim drugim oblastima poslovanja.
R3 posluje u centru rastućeg ekosistema preko 200 vodećih svjetskih firmi koje su se obavezale na primjenu blockchain tehnologije za stvaranje nove vrijednosti u različitim industrijama.
Globalni tim kompanije Corda čini preko 190 profesionalaca u 13 država kojima je podrška preko 2000 tehnoloških, finansijskih i pravnih stručnjaka iz njihove globalne baze.
Deloitte predviđanja do 2025. godine
Zbog direktne povezanosti bankarskog sektora sa navedenim predviđanjima, vrlo je korisno znati očekivanja razvoja događaja u skladu sa tehnološkim i informacionim potencijalima koji su se pojavili i imaju značajan uticaj. Deliotte je poznata internacionalna kompanija koja posluje širom svijeta i pruža usluge iz područja revizije, upravljanja rizicima, poreza, poslovnog savjetovanja, finansijskog savjetovanja, te pravne usluge. U svom najnovijem izdanju iz serije “Prelomni trenutci” izvještaj “Prelomni trenutak V.: Finansije 2025” daju osam smjelih predviđanja o razvoju finansija do 2025.godine i to:
1. Fabrika finansija
Transakcije će biti beskontaktne jer automatizacija i blockchain prodiru dublje u finansijske operacije. Samim tim će se pojednostaviti mnogi procesi i biće obavljani automatski bez učešća ljudi. Vodeće organizacije će implementirati finansijske komandne centre gdje će mala grupa profesionalaca nadzirati sve procese koristeći pametne upravljačke komandne table. Chatbotovi i glasovna integracija će biti mainstream dajući zainteresovanim stranama benefit intuitivne interakcije sa tehnologijom i podacima.
2. Uloga finansija
Neke finansijske organizacije će evoluirati u punopravne poslovno-servisne centre. Poslovno partnerstvo će se proširiti sa planiranja budžeta i izvještavanja uključivanjem planiranja, naprednog predviđanja i bolje vizuelizacije. Računari će izvršavati rutinske zahtjeve poslovnih korisnika dajući finansijama mogućnost da budu više proaktivni.
3. Finansijski ciklusi
Finansije će se provoditi u realnom vremenu. Periodično izvještavanje više neće upravljati operacijama i donošenjem odluka. Očekivanja zainteresovanih strana za informacijama i izvještajima će dramatično porasti. Kontinuirano praćenje prodaje, novčanih tokova, zaliha itd. će biti normalno.
4. Samoposluživanje
Samoposluživanje će postati normalno. Sektoru finansija će zbog toga biti nelagodno. Računovođe koje koriste tabelarne prikaze će biti zamjenjene tehnologijom koja će obavljati 90% poslova bez ljudske intervencije.
5. Operativni modeli
Novi modeli pružanja usluga će se pojaviti kao roboti i algoritmi. Automatizacije će pružiti novi način upravljanja troškovima koji će dati finansijskim organizacijama mogućnost procjene organizacije, načine obavljanja poslova, te koji poslovi više neće zahtijevati ljudsku intervenciju. Finansijske operacije će zavisiti od rasta saradnje između finansija, informacionih tehnologija i biznisa. Tehnologija koja će omogućiti jednostavnu saradnju je od kritičnog značaja.
6. ERP (Planiranje resursa preduzeća)
Finansijske aplikacije i mikroservisi će biti izazov tradicionalnom ERP-u. Veliki dobavljači ERP softvera i usluga će biti spremni jer već rade na izgradnji digitalnih tehnologija kao što su automatizacija, blockchain i kognitivni alati unutar njihovih proizvoda, iako to neće zaustaviti konkurenciju. Kako se veći broj kompanija bude okretao ERP-u baziranom na cloudu, oni će izabrati da budu više standardizovano. Umjesto da prave prilagođene sisteme, kompanije će kupovati ono što im treba na ratućem tržištu aplikacija i mikroservisa.
7. Podaci
Proliferacija aplikacijskog programskog interfejsa (API) će podstaći standardizaciju podataka, ali to neće biti dovoljno. Kompanije će se i dalje mučiti sa zbrkama u podacima. Automatizacija i kognitivnost će olakšati obavljanje poslova, ali će isti i dalje biti naporni i monotoni.
8. Radna snaga i radno mjesto
Zaposleni će raditi nove stvari na nove načine, od kojih će neki izazvati nelagodu kod finansijskih direktora. Većina radnog vremena će se trošiti na proaktivnu podršku. Važne osobine zaposlenih će uključivati snažnu orijentaciju prema klijentima, fleksibilnost i dobre vještine saradnje i tehničke mogućnosti potrebne za određene poslove. Svi će trebati više tehničke pismenosti, baš kao što će biti potrebno i razmišljanje o usluzi kupca.
Umjesto zaključka
Niko od nas ne zna šta nosi budućnost, ali imamo odgovornost da razmišljamo o tome šta će se najvjerovatnije desiti i da se pripremimo za to, iako je Peter Drucker, otac modernog menadžmenta, rekao: “Najbolji način da predvidimo budućnost je da je kreiramo”.
Literatura i web izvori:
Barontini, C., Holden, H. (2019). Proceeding with caution – a survey on central bank digital currency. Basel: BIS Papers No 101. 8.januar. [online]. Dostupno na: https://www.bis.org/publ/bppdf/bispap101.pdf
Deloitte, Crunch time V.: Finance 2025
Field M. (2019). China “close” to launching its own digital coin amid growing interest in Facebook’s Libra. 12.avgust. [online]. Dostupno na: https://www.telegraph.co.uk/technology/2019/08/12/china-closes-issuing-cryptocurrency/
JPMorgan Chase to create digital coins using blockchain for payments (2019).
REUTERS, Business News, 19.februar. [online]. Dostupno na: https://www.reuters.com/article/us-jp-morgan-blockchain/jpmorgan-chase-to-create-digital-coins-using-blockchain-for-payments-idUSKCN1Q321P
Mastercard is Exploring Blockchain Technology to Improve Payments Service (2018). News BTC. 28.septembar [online]. Dostupno na: https://www.newsbtc.com/2018/09/26/mastercard-is-exploring-blockchain-technology-to-improve-payments-service/
Moriss N. (2018). VISA partners with IBM for B2B Connect blockchain payments. Ledger insights
[online]. Dostupno na: https://www.ledgerinsights.com/visa-partners-with-ibm-for-b2b-connect-blockchain-payments/
https://www.jpmorgan.com/global/blockchain
https://www.jpmorgan.com/global/Quorum
https://www.jpmorgan.com/global/cfa/blockchain
https://www.jpmorgan.com/jpmpdf/1320745566550.pdf
https://usa.visa.com/visa-everywhere/innovation/visa-b2b-connect.html
https://developer.mastercard.com/product/mastercard-blockchain
https://www.r3.com/wp-content/uploads/2018/09/US_18_R3_FS_v7.pdf
[1] SWIFT (Society for Worldwide Interbank Financial Telecommunication) je Udruženje za međunarodne,međubankarske finansijske telekomunikacije koji danas upotrebljava više od 10.500 finansijskih institucija iz 215 zemalja. SWIFT omogućava razmjenu standarizovanih poruka kod međunarodnih finansijskih institucija, a same poruke se odnose na plaćanja, trgovinu, hartije od vrednosti i ostalo. Sjedište SWIFT-a je u Belgiji.
